Ministar Habijan u Zadru sudjelovao na konferenciji na temu očuvanja morske bioraznolikosti

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan danas je u Zadru sudjelovao na konferenciji “Provedba Strategije za bioraznolikost u Jadranskom moru kroz zajednička rješenja za prirodu i ribarstvo” koju je, u okvirima hrvatskog predsjedanja Strategijom europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizaralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Tema današnje Konferencije bila je zaštita i očuvanje bioraznolikosti u kontekstu razvoja održivog ribarstva, a okupila je predstavnike nadležnih ministarstava, javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000, znanstvenih institucija, nevladinih udruga, privatnog sektora te predstavnike drugih zemalja uključenih u provedbu EUSAIR-a.
 
Tom prigodom ministar Habijan istaknuo je kako je klimatska neutralnost, zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i smanjenje onečišćenja najvažnija tema naše generecije te da ostvarivanje ovih ciljeva zahtjeva sveobuhvatan i međuresorski pristup.
 
“Republika Hrvatska obvezala se na ambiciozne ciljeve. Do 2030. godine zaštitit ćemo 30 posto Jadrana pod nacionalnom jurisdikcijom kao doprinos očuvanju morske bioraznolikosti, obnovi ribljeg fonda, kao i ublažavanju prilagodbi na klimatske promjene. Nakon uspješno izrađene karte morskih staništa za 51 posto Jadrana napravit ćemo cjelovitu kartu Jadrana. Danas smo se, u sklopu strateškog prioriteta ove Vlade, okupili da kao država predsjedateljica Strategijom EU za jadransko jonsku regiju ukažemo na važnost očuvanja našeg zajedničkog mora. Tu smo da pokažemo nacionalna iskustva nastala kroz suradnju sektora ribarstva i zaštite prirode te da ojačamo važnost regionalnog pristupa u očuvanju mora”, naglasio je ministar Habijan.
 
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer obratio se okupljenima na temu zaštite Jadrana te istaknuo: „Priroda je danas u krizi, zadnjih 40-ak godina kontinuirano se bilježi trend gubitka bioraznolikost,  populacija divljih vrsta smanjila se za 60 posto, a gotovo tri četvrtine Zemljine površine je izmijenjeno utjecajem čovjeka. Obaveze koje proizlaze iz Strategije EU za bioraznolikost do 2030. godine obvezuju nas na postizanje 30 posto zaštite i kopna i mora, a kako je na kopnu zaštita dostatna, naši napori unazad par godina usredotočeni su upravo na more. Stoga su sektori zaštite prirode i ribarstva u procesu definiranja prijedloga novih zaštićenih područja u moru u cilju postizanja zaštite 30 posto mora pod nacionalnom jurisdikcijom od čega bi jedna trećina tih područja trebala biti strogo zaštićena.“

U drugom dijelu konferencije se kroz dinamičan panel raspravljalo na temu „Zajednička rješenja, jedan cilj - integracija zaštite prirode i ribarstva“. U panelu su sudjelovali ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Aljoša Duplić, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura, direktorica Programa zaštite prirode WWF Adria Dunja Mazzocco Drvar, Voditelj Odjela za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita Nedo Vrgoč, predsjednik Udruženja ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Ivan Birkić te direktor za istraživanje i voditelj programa za "Bioraznolikost mora, zaštitu staništa i vrsta“ talijanskog Nacionalnog instituta za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA) Leonardo Tunesi.
 
Kroz panel raspravu istaknuto je da je održivost korištenja resursa, posebice morskih ekosustava, koji donose znatne zdravstvene, društvene i gospodarske koristi obalnim zajednicama, jedno je od ključnih pitanja u Hrvatskoj. Istaknut je dobar primjer zaštite Jabučke kotline, koja je na regionalnoj razini trajno proglašena „područjem ograničenog ribolova“, što je prepoznato kao učinkovit mehanizam zaštite i obnove gospodarskih vrsta riba te ostalih morskih organizama važnih za bioraznolikost. Izneseni su i pozitivni primjeri i iskustva sa morskim zaštićenim područjima u Italiji. Tijekom rasprave istaknuto je i da ribolov nije jedini pritisak na morski ekosustav i jedini uzročnik gubitka bioraznolikosti, već su tu i drugi pritisci poput turizma, energetike i ponorskog prometa što se također treba adekvatno adresirati. U raspravi je istaknuto, da se sukladno dostupnim podacima u čijem prikupljanju su ravnopravno sudjelovali znanstvenici te javni i nevladin sektor, precizno usmjerena dodatna zaštita područja u cilju postizanja 30 posto zašite Jadrana može provesti u isključivom gospodarskom. pojasu. Ovakav pristup iziskuje regionalnu suradnju te uključujući i Europsku komisiju, posebice vezano uz definiranje mjera očuvanja. Vezano uz strogu zaštitu morskih područja svi sudionici se slažu da je ona potrebna u svrhu oporavka bioraznolikosti i ribljih stokova te ostvariva uz bottom-up pristup koji će uključiti sve dionike.
 
Krajnji cilj Strategije EU za bioraznolikost do 2030. je zakonski zaštititi najmanje 30 posto morskih područja EU-a, a trećinu od toga strogo zaštititi. Također, cilj je uspostaviti djelotvorno upravljanje zaštićenim područjima, odrediti ciljeve i mjere za očuvanje te ih na odgovarajući način pratiti.
 
Trenutno je na razini EU zaštićeno 12 posto morskih područja, od čega je 9 posto u okviru mreže Natura 2000. Manje od 1 posto morskih područja u EU je strogo zaštićeno. Za usporedbu, u Republici Hrvatskoj je zaštićeno 9,4 posto mora pod nacionalnom jurisdikcijom (ekološka mreža Natura 2000 i nacionalno zaštićena područja), a kad se tome pribroji i Jabučka kotlina kao područje s posebnim režimom upravljanja dolazimo do 12,6 posto zaštićenog mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Režimom stroge zaštite obuhvaćeno je tek 0,39 posto mora.
 
Republika Hrvatska se politički opredijelila slijediti smjer zadan Strategijom i priprema se za provedbu i davanje doprinosa zadanim ciljevima. Analize su pokazale da bi se precizno usmjerena zaštita područja mogla provesti u izvanteritorijalnim vodama uključujući eventualna (prekogranična) morska zaštićena područja. Ovakav pristup iziskuje regionalnu suradnju te suradnju s Europskom komisijom, ali i otvoren dijalog na nacionalnoj razini koji podrazumijeva uključenost i suradnju svih relevantnih dionika. U tom smislu ova Konferencija predstavlja važan korak za bolje razumijevanje i definiranje daljnje zajedničke suradnje prema cilju uspostave dodatne prostorne zaštite u morskom okolišu kao i važan korak zaštiti 30 posto Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom do 2030. godine, na što se Hrvatska obvezala na upravo održanoj Konferenciji „Our Oceans“ u Ateni.
 
Na Konferenciji su, uz predstavnike Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, sudjelovali i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić, župan Zadarske županije Božidar Longin, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura, predstavnici ribara i EUSAIR-a.

 

Stranica