Investicijska klima

Vlada Republike Hrvatske, svjesna važnosti privlačenja izravnih stranih investicija za gospodarski napredak zemlje, aktivno provodi politiku povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva sa snažnim naglaskom upravo na poboljšanju investicijske klime. Investicije u javnom i privatnom sektoru, uz iscrpnije korištenje novca iz EU fondova ključ su za oporavak hrvatskoga gospodarstva. Pokretanjem novog investicijskoga ciklusa, Vlada RH očekuje preokret negativnih trendova, djeluje na stvaranju pozitivne ulagačke klime, poboljšanju likvidnosti u gospodarstvu, jačanju konkurentnosti i povratku poslovnog optimizma.

U ostvarenju ambicioznog plana javnih ulaganja i poticanja privatnih investicija, radne skupine za investicije i EU fondove na dnevnoj osnovi identificiraju probleme i otklanjaju prepreke pri realizaciji investicija. Novim zakonskim rješenjima Vlada nastoji poticati ulaganja, poboljšati investicijsku klimu, olakšati restrukturiranje gospodarstva, zadržati i otvoriti što više radnih mjesta. Donošenjem Zakona o poticanju investicija i unaprijeđeniju investicijskog okruženja, znatno su povećani poticaji za investicijske projekte a čime je i Hrvatska povećala svoju konkurentsku prednost u privlačenju novih investicija.

Osim već spomenutih aktivnosti Vlade RH da Hrvatska postane nezaobilazna lokacija za investitore, donosi se Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske i Strategije poticanja investicija kojima će se znatno unaprijediti investicijska klima. U razmatranju lokacijskih determinanti privlačenja investicija, uz suvremen i vjerodostojan pravni okvir te povoljnu investicijsku klimu, presudno značenje zauzima politika privlačenja (stranih) investitora i općenito promicanja investicija. Strani investitori se, među ostalim, privlače različitim pogodnostima i olakšicama. Sustavnim kombiniranjem različitih pogodnosti i olakšica može se ostvariti konkurentna prednost nad ostalim zemljama koje se natječu u privlačenju izravnih stranih investicija.

Da bi dodatno potaknula investicije RH je proteklih godina učinila mnogo na uklanjanju prepreka pri realizaciji investicijskih projekata i to najviše izmjenama zakonodavnog i institucionalnog okvira za ulaganja, a s ciljem pojednostavljenja i ubrzanja administrativnih postupaka vezanih uz investicije.

Zakonom o poticanju i unaprjeđenju investicijskog okruženja RH osigurala je potreban pravni okvir kojim će se stvoriti pretpostavke za povećanje broja, ali i kvalitete, investicijskih projekata koji će se realizirati u RH radi unosa nove opreme i suvremenih tehnologija, veće zaposlenosti i izobrazbe zaposlenika, razvoja proizvoda i usluga više dodane vrijednosti, povećanja poduzetničke konkurentnosti, ravnomjernog regionalnog razvoja RH te učinkovitijeg raspolaganja resursima i korištenja teritorijalnog kapitala. Poticanje investicija i poticanje unaprjeđenja investicijskog okruženja u RH u smislu Zakona predstavlja sustav poticajnih mjera za investiranje i poticajnih mjera za pravodobno ostvarenje potrebnih investicijskih aktivnosti. Određuju se način i rokovi ispunjenja svih potrebnih investicijskih aktivnosti, a u cilju uspješnog i vremenski određenog ostvarenja predmetnog investicijskog projekta na teritoriju RH. Predmetni zakon usklađen je sa Zakonom o državnim potporama kao i s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Za provedbu predmetnog Zakona nadležni su Ministarstvo gospodarstva kao nadležno ministarstvo za velike poduzetnike i Ministarstvo poduzetništva i obrta kao nadležno ministarstvo za mikro, male i srednje poduzetnike.

Agencija za investicije i konkurentnost i HAMAG INVEST nadležni su za koordinaciju aktivnosti ostvarenja investicijskih projekata u suradnji sa investitorima i nadležnim tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, te s drugim pravnim osobama uključenim u ostvarivanje investicijskih projekata na teritoriju RH.

IZRAVNE STRANE INVESTICIJE

Od 1993. godine do 2012. godine u Hrvatsku je investirano 26,75 milijardi € izravnih stranih ulaganja.

Izravne strane investicije u RH zaštićene su odredbama Ustava RH i to člankom 14. stavak 2, koji regulira jednakost svih pred zakonom; člankom 26., koji sadrži odredbe o jednakosti pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti; člankom 48., koji sadrži odredbe o pravu vlasništva i člankom 49. stavak 2. prema kojima država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Nadalje, regulirane su odredbama Zakona o trgovačkim društvima kao i drugim zakonima i pod zakonskim propisima čije odredbe i primjena izravno ili neizravno utječu na poticanje investicija i unapređenje investicijskog okruženja u RH.

Izravna strana ulaganja po sektorima

Izvor: Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr

Izravna strana ulaganja po zemljama

Izvor: Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr

Status stranih investitora

Prema Zakonu o trgovačkim društvima domaća i strana poduzeća posluju pod jednakim uvjetima. Strani investitor može osnovati ili sudjelovati u osnivanju društva i može stjecati prava i/ili obveze pod istim uvjetima kao i bilo koji domaći investitor. Strani investitori sa sjedištem, odnosno prebivalištem u zemlji koja nije članica WTO-a trebaju zadovoljavati uvjet uzajamnosti, odnosno reciprociteta. Nacionalni tretman se primjenjuje na sve oblike stranih ulaganja što znači da se strani investitori u svom poslovanju smatraju domaćim pravnim osobama te se sva prava i obveze primjenjuju jednako kao i na domaće investitore.

Ustav Republike Hrvatske predviđa nekoliko jamstava za strane investitore. Posebno je propisano da sva prava stečena ulaganjem kapitala neće biti ograničena zakonom ili drugim pravnim aktom te da je stranim investitorima zajamčen slobodan prijenos i repatrijacija dobiti i uloženog kapitala.

Strana osoba koja želi steći vlasništvo nekretnine u Hrvatskoj, ima na to pravo samo ako postoji uzajamna mogućnost za hrvatske osobe u toj zemlji. To se ograničenje ne odnosi na državljane i pravne osobe iz država članica Europske unije. Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnine pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim na izuzetim nekretninama, odnosno na poljoprivrednom zemljištu određenom posebnim zakonom i zaštićenim dijelovima prirode prema posebnom zakonu. Strani investitor može osnovati trgovačko društvo u Hrvatskoj koje kao domaća pravna osoba može stjecati nekretnine bez ograničenja.

Porezni sustav

U hrvatskom poreznom sustavu postoji niz mjera kojima je cilj poticanje ulaganja, a poticaji su  određeni različitim zakonima. Već se duži niz godina, od osamostaljenja države, modificira na način kojim postaje modernim poreznim sustavom koji pogoduje razvoju zemlje kao konkurentne lokacije za direktna strana ulaganja. Porezni tretman za rezidente i ne rezidente je izjednačen, a pri oporezivanju ne rezidenata uvažavaju se i sklopljeni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Hrvatska potpisala s 43 zemalja.

VRSTA POREZA

STOPA POREZA

Porez na dobit

20%

Porez na dohodak

12 – 40%

Prirez

0 – 18%

Porez na dodanu vrijednost (osim izuzeća od 0% na određene kategorije proizvoda i 10% na turizam)

25%

Porez na promet nekretnina

5%

 

Više informacija o poreznom sustavu Republike Hrvatske možete pronaći u na web siteu  Porezne uprave RH

(link http://www.porezna-uprava.hr/HR_porezni_sustav/Pages/naslovna_tablica_psrh.aspx)

Osnivanje poduzeća

Osnivanje poduzeća je uređeno Zakonom o trgovačkim društvima koji se kontinuirano prilagođava standardima Europske Unije. Zakon o trgovačkim društvima predviđa mogućnost osnivanja sljedećih tipova trgovačkih društava:

  • jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
  • društva s ograničenom odgovornošću
  • dioničkoga društva
  • javnog trgovačkoga društva
  • komanditnoga društva
  • gospodarsko interesno udruženje

Osim na polju prilagodbe zakonodavstva standardima Europske Unije, u Hrvatskoj se provodi snažna informatizacija pravosuđa sa ciljem povećanja efikasnosti i pojednostavljenja postupka otvaranja poduzeća. U skladu sa time pokrenut je HITRO.HR servis za ubrzanu komunikaciju poduzetnika i građana sa tijelima državne korisnika, kojim se u značajnoj mjeri ubrzava obavljanje administrativnih procedura pri pokretanju tvrtke. Više informacija o osnivanju poduzeća u Republici Hrvatskoj možete pronaći u na HITRO.HR (link: http://www.hitro.hr/Default.aspx)

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.)

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću trgovačko je društvo kojega osniva jedan osnivač, izjavom osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću danoj kod javnog bilježnika. Temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću mora biti izražen u valuti Republike Hrvatske - kunama. Najniži iznos temeljnoga kapitala ne može biti manji od 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna. Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Poveća li društvo temeljni kapital tako da dostiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala Društva s ograničenom odgovornošću (20.000 kuna), društvo postaje Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).

Društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

Društvo s ograničenom odgovornošću trgovačko je društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed ugovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može pri osnivanju preuzeti više temeljnih uloga, ali ih kasnije može steći. Poslovni udjeli ne mogu se izraziti u vrijednosnim papirima. Temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću mora biti izražen u valuti Republike Hrvatske - kunama. Najniži iznos temeljnoga kapitala ne može biti manji od 20.000 kuna (cca. 2.700 EUR), s time da minimalno 10.000 kuna (cca. 1.350 EUR) mora biti uplaćeno prije upisa firme u sudski registar.

Dioničko društvo (d.d.)

Dioničko društvo trgovačko je društvo kapitala u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničko društvo može osnovati i samo jedna osoba, odnosno društvo može imati i samo jednog dioničara. Dioničko društvo je pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar. Društvo odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva. Temeljni kapital i dionice moraju glasiti na nominalne iznose izražene u valuti Republike Hrvatske. Najniži je iznos temeljnoga kapitala 200.000 kuna (cca. 27.000 EUR). Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa. Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10 kuna (cca. 1,35 EUR). Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa moraju glasiti na iznose koji su višekratnici 10 kuna.

Javno trgovačko društvo (j.t.d.)

Javno trgovačko društvo jest trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom. Iste zakonske odredbe koje se odnose na partnerstvo su primjenjive na javno trgovačko društvo.

Komanditno društvo (k.d.)

Komanditno je društvo trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor).

Gospodarsko interesno udruženje (GIO)

Gospodarsko interesno udruženje pravna je osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihovog poslovanja, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit. One se smatraju komercijalnim kompanijama koje su osnovane da služe svojim osnivačima, obavljajući određene zadatke sa većom efikasnošću (marketing, prodaja, istraživanje, itd.). Očekuje se od nekih GIO da mogu koristiti kao profesionalna udruženja pravnika, inženjera, doktora, itd. Gospodarsko udruženje se osniva sklapanjem ugovora o osnivanju udruženja koji mora biti sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.