Slobodno tržište usluga i roba

Sloboda pružanja usluga

Liberalizacija tržišta usluga jedan je od ciljeva regulatorne reforme za jačanje konkurentnosti gospodarstva. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta međuresornu koordinira i potiče provedbu ove reforme.
 
Slobodno tržište usluga potiče povećanje produktivnosti, što otvara prostor za lakši tržišni pristup novim poduzetnicima, povećanje kvalitete i sniženje cijena usluga, nova ulaganja, (samo)zapošljavanja, transfer znanja i razvoj inovacija.

Liberalizacija tržišta usluga je do kraja ožujka 2019. provedena kroz 200 konkretnih mjera uklonjenih prepreka slobodi poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga u nizu djelatnosti i profesija. Reforma se nastavlja kroz smanjivanje reguliranosti raznih profesionalnih usluga tijekom 2019.-2020.

Liberalizacija tržišta usluga uvelike se provodi temeljem OECD-ove metodologije Product Market Regulation (PMR) kojom se objektivno mjeri razina reguliranosti i kod profesionalnih usluga. Primjerice, analiziraju se regulacije minimalnih cijena/tarifa, obvezne strukovne komore i njihove razne naknade, teritorijalna, brojčana i vremenska ograničenja dozvola (kvote), elaborati o tržišnoj opravdanosti, ograničenja (internetske) prodaje, pravnog oblika, marketinga, vlasničkih udjela i multidisciplinarnog pružanja usluga, procedure re-licenciranja, broj isključivih prava i druga ograničenja poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Pritom se obično zadržava opravdani standard reguliranja kvalitete profesija, primjerice kroz stručne kvalifikacije i osiguranja od profesionalne odgovornosti.

Liberalizacija tržišta usluga se provodi uz podršku dva alata koje objedinjava Centar unutarnjeg tržišta EU:

Jedinstvena kontaktna točka za usluge je portal koji nastavlja pružati poduzetnicima preko 200 objavljenih setova objavljenih informacija o pokretanju poslovnog nastana, ostvarenju slobode pružanja usluga i uvjetima za obavljanje uslužnih djelatnosti i profesija. Odgovori se mogu dobiti i e-poštom unutar 5 radnih dana.
 
Ukoliko osoba želi dobiti odobrenje za obavljanje niza uslužnih djelatnosti i profesija, za barem 75 njih je omogućena predaja cjelokupne dokumentacije elektroničkim putem (e-poštom). Također, razvijeno je i nekoliko e-usluge kojima se omogućava brže i jednostavnije ishođenje odobrenja za obavljanje dijela uslužnih djelatnosti i profesija (trgovina, posredovanje u prometu nekretnina, privatno obrazovanje, zaštita okoliša, zaštita intelektualnog vlasništva, itd). Istovremeno se razne poslovne usluge nisu regulirale odobrenjima (savjetovanje, marketing, odnosi s javnošću, mediji, dizajn, IT, računovodstvo i dr.), odnosno nema posebne procedure ispunjavanja uvjeta.
 
Glavni cilj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od ožujka 2019. godine je potaknuti povećanje broja informacija i elektronički dostupnih postupaka putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge.
 
Informacijski sustav unutarnjeg tržišta je IT sustav razvijen od stane Europske komisije koji omogućava nadležnim administrativnim tijelima EU/EGP država brzu prekograničnu razmjenu informacija o pružanju usluga na europskom tržištu kroz trenutnih 13 modula (usluge, profesionalne kvalifikacije, izaslani radnici, e-trgovina, izdavanje europske profesionalne kartice, javna nabava i dr.). Uz punu zaštitu osobnih podataka i automatsko prevođenje na sve jezike Unije, nadležna administrativna tijela EU/EGP država mogu elektroničkim putem tražiti odnosno provjeravati određene podatke i dokumente o pružateljima usluga. Na taj način korištenje IMI sustava smanjuje razne administrativne formalnosti poduzetnicima. Umjesto mnogo papirologije i dugačkih birokratskih provjera podataka i dokumentacije među EU/EGP državama, proces prekogranične razmjene informacija znatno je ubrzan. Time se potiče brže pokretanje poslovanja i slobodnije prekogranično pružanje usluga na europskom tržištu.
 
IMI sustav se koristi i za obavješćivanje Europske komisije i država EU/EGP o odredbama propisa za tržište usluga. Time se sprječava uvođenje i zadržavanje neopravdanih prepreka slobodi pružanja usluga u pojedinim državama EU/EGP, što može utjecati na olakšanje prekograničnog pružanja i izvoza usluga.
 
EU okvir za funkcioniranje IMI sustava su EU Direktiva o uslugama i IMI uredba. Domaći okvir definiran je kroz Zakon o uslugama.
 
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kao nacionalni IMI koordinator nastavlja poticati bržu razmjenu administrativnih informacija o pružanju usluga između nadležnih tijela RH i drugih EU/EGP država, zbog smanjenja administrativnih formalnosti i čekanja, olakšanja prekograničnog pružanja usluga te sprječavanja neopravdanih prepreka slobodi pružanja usluga.
 
Glavni cilj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od ožujka 2019. godine je potaknuti ubrzanje međuresornog odgovaranja na IMI upite iz drugih EU/EGP država, sukladno Single Market Scoreboard pokazateljima Europske komisije za IMI sustav u cijeloj 2017. godini.
 
IMI statistika: Od početka korištenja IMI sustava (srpanj 2013. – ožujak 2019.) Hrvatska je preko istoga zaprimila preko 1.223 upita za razmjenu administrativnih informacija i podršku pružateljima usluga. S druge strane, Hrvatska je poslala prema EU/EGP državama 94 zahtjeva. U oba slučaja, 86% zahtjeva je vezano uz provjere stručnih kvalifikacija. Hrvatska je izvršila 103 notifikacije odredbi propisa u području usluga.

Temeljni pravni okvir za pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga odnosi se na Europski gospodarski prostor (EU+EFTA) i uređen je kroz tri segmenta:
1. Ugovor o funkcioniranju Europske unije, temeljem kojega liberalizaciju tržišta usluga treba provoditi i iznad zahtjeva EU direktivama, slijedom reformskih preporuka Europske komisije
2. Direktiva o uslugama  koja je prenijeta kroz Zakon o uslugama;
3. EU Strategija unutarnjeg tržišta donijeta je zbog poticanja lakšeg pokretanja poslovanja, jačanja ekonomije suradnje, smanjivanja regulacije na unutarnjem tržištu usluga i sprječavanja novih prepreka te korištenja alata Centra unutarnjeg tržišta
Sloboda kretanja roba

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Unutarnje tržište za robe obuhvaća područje bez unutarnjih granica na kojem se slobodno kretanje robe osigurava usklađivanjem pravila na razini Europske unije utvrđivanjem zajedničkih zahtjeva za stavljanje na tržište određene robe, a kada ista ne postoje, primjenom načela uzajamnog priznavanja za robu ili aspekte robe koji nisu obuhvaćeni usklađenim pravilima Unije.

Usklađeno zakonodavstvo Unije u području roba – EU PRAVILA ZA PROIZVODE

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Načelo uzajamnog priznavanja

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Prema načelu uzajamnog priznavanja država članica ne smije na svom državnom području zabraniti prodaju one robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici čak i ako je roba proizvedena u skladu sa različitim tehničkim pravilima, osim ako ta odredišna država nije donijela obrazloženu odluku o odbijanju.

Informacijski sustav tehničkih propisa (Technical Regulations Information System - TRIS

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Putem sustava TRIS države članice obavješćuju Europsku Komisiju (postupak notifikacije) o svojim zakonodavnim inicijativama u sektoru proizvoda i usluga informacijskog društva. Države članice ne smiju donositi nacionalne mjere koje mogu, izravno ili neizravno, stvarno i potencijalno, ometati slobodnu trgovinu robom na unutarnjem tržištu. Ovim se postupkom omogućava Europskoj komisiji i državama članicama pregled tehničkih propisa koje države članice namjeravaju donijeti za proizvode (industrijske, poljoprivredne i ribarske) i usluge informacijskog društva, prije njihovog usvajanja. Cilj je osigurati sukladnost takvih zakonodavnih tekstova s pravom Europske unije i načelima unutarnjeg tržišta. U pojednostavljenom se obliku primjenjuje na države članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru te na Švicarsku i Tursku.

Program TRIS sadrži popis planiranih tehničkih propisa za određene proizvode i propise o uslugama informacijskog društva koji će u Republici Hrvatskoj biti upućeni u Postupak TRIS tijekom jedne kalendarske godine.

Kontaktna točka za proizvode

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Kako bi se olakšalo slobodno kretanje robe na unutarnjem tržištu Kontaktna točka za proizvode na zahtjev gospodarskog subjekta ili nadležnog tijela druge države članice Europskog gospodarskog prostora u roku od 15 radnih dana od primitka zahtjeva pruža informacije o nacionalnim tehničkim propisima za proizvode i primjeni načela uzajamnog priznavanja te kontaktne podatke za ta nadležna tijela.

SOLVIT

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

SOLVIT je neformalni mehanizam koji pomaže građanima i poduzetnicima u rješavanju problema s tijelima javne vlasti drugih država članica kada krše njihova prava u okviru slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala na unutarnjem tržištu. Putem elektroničke baze podataka hrvatski SOLVIT centar umrežen je s 30 centara Europskog gospodarskog prostora (države članice EU te Lihtenštajn, Island i Norveška). SOLVIT može pomoći u rješavanju problema prekogranične prirode (unutar EU) koja su nepravilnom primjenom propisa EU uzrokovala tijela javne vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. SOLVIT ne može pomoći kada su već pokrenuti sudski postupci, kod problema nastalih između poduzeća, kod problema nastalih između potrošača i poduzeća te kod problema nastalih između poslodavaca i posloprimaca. SOLVIT rješava probleme u sljedećim područjima:

Građani: Tvrtke:
Pravo boravka Stavljanje proizvoda na tržište
Priznavanje stručnih kvalifikacija Pružanje usluga
Registracija vozila Samozapošljavanje
Pravo na zapošljavanje Slobodno kretanja kapitala
Socijalna sigurnost Granične kontrole
Javna nabava  
Povrat PDV-a  
Oporezivanje  
Vozačke dozvole  

Pritužbe na rad tijela u drugim državama možete dostaviti putem online SOLVIT obrasca „Slanje problema mreži SOLVIT“.

Prijavljena tijela za ocjenjivanje sukladnosti - NANDO

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Putem NANDO Informacijskog sustava država članica Europske unije obavještava Europsku komisiju i ostale države članice da prijavljeno tijelo ispunjava zahtjeve za obavljanje postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Obavijest sadržava sve podatke o tijelu, njegovim aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti, postupcima ili modulima ocjenjivanja sukladnosti te podatke o jednom ili više predmetnih proizvoda i relevantnu potvrdu o sposobnosti. Testirani proizvodi u Hrvatskoj ne moraju se ponovo testirati na unutarnjem tržištu Europske unije i Izjave o sukladnosti koje izdaje prijavljeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti su priznate na čitavom teritoriju Europske unije.