Slobodno tržište usluga i roba

Sloboda pružanja usluga



Liberalizacija tržišta usluga je do kraja lipnja 2020. provedena kroz ukupno 245 mjera deregulacije u preko 35 djelatnosti i profesija (detaljni pregled). Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta sve aktivnosti prilagodbi sektorskih propisa za tržište usluga koordinira u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave.

Ovaj segment regulatorne reforme gospodarstva nastavlja se provoditi kroz Nacionalni program reformi 2020. u okviru Europskog semestra. Cilj je primjenom OECD PMR metodologije "nastaviti poticati konkurenciju na tržištu usluga, kroz smanjenje ukupne razine reguliranosti profesija i poticati sprječavanje uvođenja novih regulacija tržišta, usluga i profesija, kako bi se otvorio prostor za povećanje produktivnosti i inovativnosti gospodarstva, (samo) zapošljavanja novih poduzetnika i konkurentnije cijene usluga." Prvi akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga donijet je u listopadu 2019. godine  (Dokumenti: 187-22.).
 
 
Institucionalni okvir koji uređuje pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga dijele sve države Europskog gospodarskog prostora (EU+EFTA). Temeljni okvir za javne politike u ovom području uređuju Ugovor o funkcioniranju Europske unije (članci 49.-61.), EU Direktiva o uslugama koja je prenijeta kroz Zakon o uslugama te reformske preporuke u okviru Europskog semestra.

Analiziranje i poticanje uklanjanja prepreka na unutarnjem tržištu usluga, kao i sprječavanje uvođenja novih prepreka, provodi se sukladno EU Strategiji unutarnjeg tržišta iz 2015. te zaključcima Europskog vijeća i Vijeća Europske unije iz 2019. godine.

Također, relevantni su i dokumenti koje je donijela Europska komisija iz ožujka 2020. (tzv. Ožujski paket):
1.) Utvrđivanje i uklanjanje prepreke jedinstvenom tržištu,
2.) Akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta.
 
Poticaj provedbi navedenog Ožujskog paketa potvrđen je i izjavom ministara nadležnih za unutarnje tržište iz lipnja 2020. godine, tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. U izjavi se ističe važnost produbljivanja jedinstvenog tržišta, odnosno važnost akcijskog plana za provedbu pravila jedinstvenog tržišta i analize preostalih prepreka jedinstvenom tržištu.

IT alati: Centar unutarnjeg tržišta EU od 2014. pruža podršku lakšem pristupu tržištu usluga kroz 2 alata:
 
Informacijski sustav unutarnjeg tržišta služi za notificiranje regulatornih zahtjeva za tržište usluga koji bi se trebali opravdati kao razmjerni, zbog sprječavanja neopravdanih prepreka tržištu usluga na hrvatskom odnosno europskom tržištu usluga. Time će se doprinositi poticanju lakšeg i razmjernijeg regulatornog okvira za slobodu (prekograničnog) pružanja usluga. Do kraja lipnja 2020. provedeno je preko 160 notifikacija. Također, umjesto mnogo papirologije i dugačkih birokratskih provjera podataka i dokumentacije među EU/EGP državama, proces prekogranične razmjene informacija znatno je ubrzan kroz IMI sustav. Do kraja lipnja 2020. Hrvatska je pružila informacijsku podršku u preko 1500 konkretnih slučajeva u drugim EU/EGP državama vezano uz tržište usluga. Time se potiče brže pokretanje poslovanja i slobodnije prekogranično pružanje usluga na europskom tržištu.
 
Jedinstvena kontaktna točka za usluge pruža niz informacija o pokretanju poslovanja na hrvatskom tržištu usluga. – Na jednom mjestu pružaju se informacije vezane uz registraciju poslovnog nastana, slobodu prekograničnog pružanja usluga (bez poslovnog nastana), propisanim zahtjevima za pristup uslužnim djelatnostima i dr. Objavljeno je već preko 200 setova informacija. Odgovori e-poštom već se mogu dobiti u 5 radnih dana. Tijekom 2020. međuresorno se planira pojednostavljenje i digitalizacija predaje dokumentacije radi ishođenja dozvola za niz uslužnih djelatnosti, bez obvezne papirologije i pečata. Isto je već primjerice omogućeno za djelatnosti trgovine, posredovanja u prometu nekretnina, odnosno za dio uslužnih djelatnosti. Ujedno se pruža poveznica na EUGO mrežu koja izvoznicima odgovara na pitanja kako poslovati u Europskoj uniji te posebice u pojedinim državama članicama.
 
Liberalizacija tržišta usluga snizila je reguliranost pristupa tržištu i otvorila konkurenciju
 
Kroz Europskog semestar u kojemu Europska komisija izvješćuje o provedbi reformi, liberalizacija tržišta usluga prati se prema pokazateljima iz OECD-ovog izvješća Product Market Regulation. PMR je objektivna metodologija koja svakih pet godina mjeri i kroz detaljne tablične podatke prikazuje razinu reguliranosti tržišta u raznim uslužnim sektorima te u gospodarstvu općenito. Podaci se objektivno boduju od 0 (kad nema regulacije) do 6 (kada je najrestriktivnija razina regulacije).
 
Hrvatska je prema prethodnom izvješću (PMR 2013) pristupila Europskoj uniji kao njezino najreguliranije EU gospodarstvo (sa 2,08).
 
Prema podacima s kraja 2018. godine (PMR 2018) zabilježeni rezultat Hrvatske je 1,43, u odnosu na OECD 1,38 i EU-27 prosjek 1,40. Prema tome je Hrvatska bila na razini zemalja kao što su Island, Čile, Japan i Izrael, a s manje regulacije u EU od Poljske, Slovačke, Malte, Bugarske, Rumunjske, Austrije, Francuske, Belgije i Luksemburga. 
 
Ipak, kada se u realnom vremenu gleda i razvijena jedinstvena elektronička registracija poslovnog nastana (Administrative Burden on START-ups), Hrvatska se s krajem 2019. godine nalazi ispod EU-OECD prosjeka (sa najviše 1,35, prema OECD-ovoj simulaciji), a uz određene realne korekcije i niže. Time se Hrvatska okvirno nalazi na razini usporedive Češke, Slovenije, Mađarske, Estonije i Latvije.
 
Gledajući dva glavna segmenta koje PMR izvješće mjeri, Hrvatska je s 1,82 iznad EU-OECD prosjeka prema utjecaju države kroz javna poduzeća (Distortions Induced by State Involvement), dok je s 1,05 ispod tog prosjeka prema regulaciji pristupa tržištu (Barriers to Domestic and Foreign Entry), a gdje se gledaju registracija poslovnog nastana, pristup tržištu usluga u više sektora te trgovina i ulaganja. Konkretno, Hrvatska je prema regulaciji pristupa tržištu 10 EU država na unutarnjem tržištu, na razini Nizozemske, Estonije i Mađarske, a manje regulirana od usporedive Češke, Slovačke, Poljske i Rumunjske. Kako je uveden elektronički poslovni nastan, razina reguliranosti pristupa tržištu je prema OECD simulaciji snižena na 0,92, ispod Slovenije.
 
Kada se gleda samo regulacija tržišta usluga (Barriers in Services sectors), Hrvatska je s 2,22 među 10 EU država na unutarnjem tržištu s manjom razinom reguliranosti, a ujedno manjom od primjerice Latvije, Slovačke, Poljske i Rumunjske.
 
U slučaju mjerenja reguliranosti glavnih tržišnih profesija (računovođe, arhitekti, inženjeri, agenti za nekretnine, odvjetnici – bez javnih bilježnika), Hrvatska je s 1,48 ispod EU-OECD prosjeka. Pritom je manje regulirana od usporedive Poljske, Latvije, Slovenije, Češke, Slovačke i Rumunjske. Također, najmanje regulira tržišne profesije među državama Srednje Europe koje dijele sličan regulatorni okvir. Reguliranost pravnih usluga (odvjetnici i javni bilježnici) u okviru je usporedivih država Srednje Europe, premda je blago iznad EU prosjeka. U odnosu na prethodno PMR izvješće, OECD podaci bilježe više deregulacija glavnih tržišnih profesija. Regulacija odvjetnika blago je snižena (s 5,08 na 3,85). Snižena je regulacija arhitekata i inženjera (s 3,85 na 1,15 odnosno 1,40) tako da je u ispod EU-OECD prosjeka. Pritom Hrvatska ne uopće ne regulira pružanje usluga arhitekata, inženjera kao i agenata za nekretnine, kroz prepreke konkurenciji (0,00), već samo s nižom regulacijom uređuje pristup tržištu. Primjerice, desetak EU država ne regulira pružanje usluga arhitekata, već samo pristup, a tako je kod okvirno polovice EU država glede agenata za nekretnine. Hrvatska je među desetak EU država koje nemaju regulacije računovođa (0,00).
 
Sektor distributivne trgovine vrlo je otvoren i s 1,22 nešto manje reguliran od EU-OECD prosjeka, uključujući usporedbu s Latvijom, Poljskom i Slovačkom. Ljekarne su s 4,50 među najreguliranijima unutar Europske unije, a manje od Luksemburga i Španjolske.
 
Reguliranost sektora mrežnih usluga snižena je na razinu blago iznad EU-OECD prosjeka (s 2,25 na 1,53), a niža je nego u usporedivoj Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Snižene su regulacije u energetici (s 3,02 na 1,49), od električne energije (s 3,85 na 1,50) do prirodnog plina (s 2,16 na 1,48), a niža je nego u Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Snižene su regulacije prometu (na 2,15), ali su iznad OECD prosjeka. Pritom je regulacija cestovnog prometa među najnižima na unutarnjem tržištu, a regulacija vodnog prometa među najvišima. Regulacija telekomunikacija vrlo je niska, odnosno s 0,35 u EU prosjeku i značajno niža od OECD prosjeka. Pritom regulacije mobilnih telekomunikacija gotovo nema (0,02), kao i u svega nekoliko EU država poput Češke i Estonije.
 

 



 
 
Sloboda kretanja roba

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Unutarnje tržište za robe obuhvaća područje bez unutarnjih granica na kojem se slobodno kretanje robe osigurava usklađivanjem pravila na razini Europske unije utvrđivanjem zajedničkih zahtjeva za stavljanje na tržište određene robe, a kada ista ne postoje, primjenom načela uzajamnog priznavanja za robu ili aspekte robe koji nisu obuhvaćeni usklađenim pravilima Unije.

Usklađeno zakonodavstvo Unije u području roba – EU PRAVILA ZA PROIZVODE

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Načelo uzajamnog priznavanja

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Prema načelu uzajamnog priznavanja država članica ne smije na svom državnom području zabraniti prodaju one robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici čak i ako je roba proizvedena u skladu sa različitim tehničkim pravilima, osim ako ta odredišna država nije donijela obrazloženu odluku o odbijanju.

Informacijski sustav tehničkih propisa (Technical Regulations Information System - TRIS

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Putem sustava TRIS države članice obavješćuju Europsku Komisiju (postupak notifikacije) o svojim zakonodavnim inicijativama u sektoru proizvoda i usluga informacijskog društva. Države članice ne smiju donositi nacionalne mjere koje mogu, izravno ili neizravno, stvarno i potencijalno, ometati slobodnu trgovinu robom na unutarnjem tržištu. Ovim se postupkom omogućava Europskoj komisiji i državama članicama pregled tehničkih propisa koje države članice namjeravaju donijeti za proizvode (industrijske, poljoprivredne i ribarske) i usluge informacijskog društva, prije njihovog usvajanja. Cilj je osigurati sukladnost takvih zakonodavnih tekstova s pravom Europske unije i načelima unutarnjeg tržišta. U pojednostavljenom se obliku primjenjuje na države članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru te na Švicarsku i Tursku.

Program TRIS sadrži popis planiranih tehničkih propisa za određene proizvode i propise o uslugama informacijskog društva koji će u Republici Hrvatskoj biti upućeni u Postupak TRIS tijekom jedne kalendarske godine.

Program TRIS za 2020. godinu

Kontaktna točka za proizvode

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Kako bi se olakšalo slobodno kretanje robe na unutarnjem tržištu Kontaktna točka za proizvode na zahtjev gospodarskog subjekta ili nadležnog tijela druge države članice Europskog gospodarskog prostora u roku od 15 radnih dana od primitka zahtjeva pruža informacije o nacionalnim tehničkim propisima za proizvode i primjeni načela uzajamnog priznavanja te kontaktne podatke za ta nadležna tijela.

SOLVIT

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

SOLVIT je neformalni mehanizam koji pomaže građanima i poduzetnicima u rješavanju problema s tijelima javne vlasti drugih država članica kada krše njihova prava u okviru slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala na unutarnjem tržištu. Putem elektroničke baze podataka hrvatski SOLVIT centar umrežen je s 30 centara Europskog gospodarskog prostora (države članice EU te Lihtenštajn, Island i Norveška). SOLVIT može pomoći u rješavanju problema prekogranične prirode (unutar EU) koja su nepravilnom primjenom propisa EU uzrokovala tijela javne vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. SOLVIT ne može pomoći kada su već pokrenuti sudski postupci, kod problema nastalih između poduzeća, kod problema nastalih između potrošača i poduzeća te kod problema nastalih između poslodavaca i posloprimaca. SOLVIT rješava probleme u sljedećim područjima:

Građani: Tvrtke:
Pravo boravka Stavljanje proizvoda na tržište
Priznavanje stručnih kvalifikacija Pružanje usluga
Registracija vozila Samozapošljavanje
Pravo na zapošljavanje Slobodno kretanja kapitala
Socijalna sigurnost Granične kontrole
Javna nabava  
Povrat PDV-a  
Oporezivanje  
Vozačke dozvole  

Pritužbe na rad tijela u drugim državama možete dostaviti putem online SOLVIT obrasca „Slanje problema mreži SOLVIT“.

Prijavljena tijela za ocjenjivanje sukladnosti - NANDO

Objavljeno: 25.1.2018. 10:00:00

Putem NANDO Informacijskog sustava država članica Europske unije obavještava Europsku komisiju i ostale države članice da prijavljeno tijelo ispunjava zahtjeve za obavljanje postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Obavijest sadržava sve podatke o tijelu, njegovim aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti, postupcima ili modulima ocjenjivanja sukladnosti te podatke o jednom ili više predmetnih proizvoda i relevantnu potvrdu o sposobnosti. Testirani proizvodi u Hrvatskoj ne moraju se ponovo testirati na unutarnjem tržištu Europske unije i Izjave o sukladnosti koje izdaje prijavljeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti su priznate na čitavom teritoriju Europske unije.