Uprava za investicije, industriju i inovacije

Slika public/galerija/industrija1.jpg

Novi kreativni impuls za održivi razvoj industrije i ukupnog gospodarstva

S ciljem postizanja konkurentnijeg gospodarstva kao i poticanja gospodarskog rasta, hrvatska Vlada odredila je svoje temeljne ciljeve poznate kao „5I“: Investicije-Industrija-Izvoz-Inovacije-Integracije. Poticaj novim investicijama, rast izvozno orijentirane industrijske proizvodnje koji će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta te povećanje inovacijskog potencijala gospodarstva, temeljni su stupovi gospodarske platforme. Ministarstvo gospodarstva svojim mjerama i politikama stvara novi kreativni impuls i zaokret u hrvatskom gospodarstvu. Prioritetna područja Vlade i Ministarstva obuhvaćaju nužnu reindustrijalizacija zemlje, stvaranje još povoljnijeg poslovnog i investicijskog okruženja, ostvarivanje potpune energetske sigurnosti i samodostatnosti, primjenu mjera koje će omogućiti rast broja novozaposlenih i promjenu strukture zaposlenih prema značajnom povećanju visokoobrazovanih u ukupnoj zaposlenosti te rast produktivnosti i povećanje izvoza, a sve u cilju stvaranja boljih radnih mjesta, izgradnje ekološki boljeg društva, unaprjeđenje kvalitete života te povećanje konkurentnosti Hrvatske na svjetskom tržištu. Putem inovacija i novih tehnologija povećava se konkurentnost hrvatskog gospodarstva, moderniziraju i restrukturiraju se tradicionalne industrije i stvara gospodarstvo temeljeno na proizvodima više dodane vrijednosti.

Europske smjernice industrijskog razvoja

Europska komisija također ukazuje na činjenicu da izazovi s kojima se suočavaju europske industrije ne jenjavaju i da bez konkurentne industrijske baze Europa neće moći osigurati rast i više radnih mjesta. Gospodarska kriza pokazala je važnost industrije za gospodarsku stabilnost, zapošljavanje, inovacije te za međunarodni uspjeh europskih gospodarstava. Industrija čini preko 80% europskog izvoza i 80% sektora inovacija i privatnih istraživanja. Oko 15% radnih mjesta u EU-u su u industriji, a pored toga svaki industrijski posao stvara 1,5 do 2 radna mjesta u drugim sektorima. Štoviše, poslovi u industriji danas su visokokvalitetni poslovi s iznadprosječnim primanjima. Industrija sama po sebi nije cilj već sredstvo zapošljavanja i održavanja dobre kvalitete života. Bez imalo dvojbe, Hrvatska u razvoju održivog gospodarstva, slijedi i europsku industrijsku politiku, sudjelujući u razvoju novih tehnologija, proizvodeći opremu i primjenjujući je na najučinkovitiji način, uz što manju emisiju stakleničkih plinova. Jasan okvir i smjernice, ali i politike potrebne za daljnji razvoj gospodarstva, temeljenog na znanju, istraživanjima, kreativnosti, inovacijama i novim tehnologijama, zacrtane su u Industrijskoj strategiji. Hrvatska želi biti važan i integralan dio gospodarstva Europske unije, a integracija hrvatskog gospodarstva u jedinstveno europsko tržište otvorila nam je dodatne mogućnosti bržeg razvoja. Svi ti elementi su ključni u zajedničkom cilju stvaranju jačeg gospodarstva i boljeg standarda građana.

Rast i prilagodba svjetskim trendovima i potrebama

Ciljevi do 2020. godine su jasni - rast industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 3%, rast broja novozaposlenih, od čega je vrlo značajna promjena strukture zaposlenih prema minimalno 30% visokoobrazovanih u ukupnoj zaposlenosti, rast produktivnosti radne snage za gotovo 70% te promjena strukture u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti i povećanje izvoza za 30%. Ministarstvo gospodarstva i Vlada intenzivno rade na tome da hrvatsko gospodarstvo i industrija budu što konkurentniji, dinamično prilagodljivi potrebama i globalnim trendovima, utemeljeni na znanju, uz osiguranje jednakih uvjeta poslovanja u svim dijelovima Republike Hrvatske.

Investicije – važne za razvoj

Investicije, u okviru primarnih ciljeva gospodarske politike Vlade i Ministarstva gospodarstva zauzimaju posebno mjesto i imaju veliku važnost za budući razvoj Hrvatske te daljnje restrukturiranje i modernizaciju hrvatskog gospodarstva. Trendovi u svijetu ukazuju na to da su tehnološki napredak, znanje, obrazovanje i stručno osposobljavanje kao i drugi čimbenici kvalitete, generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti i poticanja investicija. Osim dobrog zakonodavnog okvira i stabilne makroekonomske politike, stvaranje pozitivne investicijske klime i podizanje konkurentnosti potencijalnih investicijskih lokacija u Republici Hrvatskoj, ključ poticanja investicija je i kroz djelovanje na nizu područja - od razvoja regionalne infrastrukture, obrazovanja, istraživačkih aktivnosti i komercijalizacije inovacija te jačanja poduzetništva, do davanja podrške razvoju sektorima, koji zahvaljujući svom teritorijalnom kapitalu, imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu.

Ljudski kapital – ključan za razvoj

Također, ljudski kapital jedan je od najvažnijih čimbenika u odlučivanju investitora za investiranju u neku zemlju. Učinkovita, inovativna i višejezična radna snaga temelj je uspješnog poslovanja i razvoja same tvrtke, a investitori koji već uspješno posluju u Republici Hrvatskoj i sami svjedoče o kvalitetama ljudskih resursa u našoj zemlji. Hrvatska veliki značaj pridaje kvaliteti obrazovanja te ima razgranatu mrežu obrazovnih institucija koja broji čak 266 visokih obrazovnih institucija (fakulteti, visoka učilišta, veleučilišta i slično). Hrvatski stručnjaci iz područja tehničkih, prirodnih i informacijskih znanosti globalno su cijenjeni i prepoznati. Naše obrazovne institucije obrazuju vrsne stručnjake spremne za rad i istraživanja u najkompleksnijim uvjetima današnjice, posebno u tehničkim zanimanjima.

Do novih ulaganja i zakonima

S ciljem povećanja izravnih ulaganja, Ministarstvo gospodarstva nizom novih zakonskih prijedloga aktivno unapređuje investicijsko ali i sveukupno poslovno okruženje u Republici Hrvatskoj. Osiguran je potreban pravni okvir kojim su stvorene pretpostavke za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz poticanje investicija i novo zapošljavanje, sektorsku specijalizaciju, unapređenje financijskih mehanizama i ostalih mehanizama za povećanje konkurentnosti. Prema zadnjim informacija Europske komisije, Republika Hrvatska je ostvarila najveći pomak u unaprjeđenju poslovne klime, a tome su pomogle i mjere koje imaju za cilj uklanjanje administrativnih barijera.

Podrška komercijalizaciji inovacija

Uz investicijske projekte koji stvaraju nova radna mjesta, donose višu dodanu vrijednost, potiču razvoj manje razvijenih dijelova Hrvatske, posebna pozornost je posvećena investicijama koje donose nove tehnologije i tehnološke postupke, istraživanje i razvoj, koje donose veći broj inovativnih proizvoda i usluga te ulažu u edukaciju zaposlenih s posebnim naglaskom na društveno odgovorne i ekološki svjesne ulagačke projekte. Visokotehnološka mreža za industriju predviđa se kao dio Inovacijskog sustava Republike Hrvatske sa ciljem davanja podrške industriji u komercijalizaciji znanstvenih istraživanja i primjeni novih tehnologija (kroz mapiranje i stavljanje u funkciju znanstveno-istraživačke i inovacijske infrastrukture i postojećih znanstveno-istraživačkih i inovacijskih resursa za jačanje konkurentnosti prioritetnih industrijskih sektora u Republici Hrvatskoj).

Klasterima do veće konkurentnosti

Klasteri konkurentnosti koriste se kao instrument za podizanje sektorske konkurentnosti, učinkovito korištenje EU fondova i programa, za internacionalizaciju i međusektorsko umrežavanje, lobiranje, promociju i brendiranje sektora i kao instrument za ciljano privlačenje investicija i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora. Hrvatski klasteri konkurentnosti predstavljaju Triple Helix princip umrežavanja privatnog sektora, državnih institucija zaduženih za kreiranje gospodarske politike te akademskih i znanstveno istraživačkih institucija. Svrha klastera je poboljšanje hrvatske industrijske proizvodnje povezivanjem svih dionika, dijeljenje znanja i iskustva, razvijanje novih projekata i promoviranje hrvatskih proizvoda i usluga na nacionalnim i međunarodnim tržištima.